Čitala je njegove riječi, pisane drugim ženama. Tražila je… ni sama ne zna što? Pitala se gdje prestaje stvarnost i počinje fikcija i koliko još u njemu ima otrova s tuđih usana, tuđih dodira, tuđeg… svega? Nije pronašla odgovor. Samo ju je boljelo. Ne zna zašto ju...

– Ali ti se nisi nimalo promenila, shvataš? Ja još ne znam da l’ si mi rekla da nešto ne možeš što si pre mogla, i to samo zato što imaš decu. – Možda je tu problem? Možda je trebalo da se promenim. Ili sam se...

 Novembra, nekog, neke godine srešćemo se slučajno na ulici u našem gradu. Nismo dugu prolazili tu, ni ti, a ni ja. Prošlo je 10-ak godina ako se ne varam? Neka više kažeš? Možda je, ne znam. Hajde da sednemo, Marina - reći ću ti. Kako si,...

Sećaš se, sedeli smo u Studentskom parku i maštali o tome kako živimo u istom stanu. Sedela sam ti u krilu i bez uspeha se pravila da me pivo nije udarilo u glavu. Da me nisi ti udario u srce. (Je l’ se tako kaže...

Još se jasno sećam osećaja kada sam sa snega ušla u toplu učionicu. Bila je sreda, 7h ujutro. Novinarska sekcija za petačiće. Nevena je sedela u prvoj klupi do katedre i čitala roman Grozdane Olujić „Glasam za ljubav“. Nije imala pojma da će je oluja...

– Maštanje. – Mastane. – Maštanje, Kalina. MaŠŠŠŠtanje. – Ma sta nije! – Dobro, koliko sam luda što sam sad htela da pitam Kalinu koja vrsta imenica je maštanje? – okrećem se Žmuu. – Bila bi luda i mene to da pitaš. – ’Aj’ ne zezaj. Kalina, maštanje je glagolska imenica. –...

– I dobro, šta bi s tim zaljubljivanjem? – ispalim odjednom između dva zalogaja. – Kako šta bi? – Žmu se trudi da ne izgleda zatečeno. – Pa mislim, kad planiraš ponovo da se zaljubiš u mene? – Ja sam već zaljubljen u tebe. Ne vidiš? – Pa i...

Nema ničeg zanimljivog u životu. Osim života. Koji lebdi oko tebe, ali ga ti ne osetiš dok te nešto ne lupi ili dok ti nekog ne lupiš. Onda se češeš i proklinješ isti taj život, kako ti se nije desio, kako ti se desio, ali...

Ponovo sam se zaljubila u Beograd. Sad nekako još više kako se dugo nismo videli. Razmišljam, na koju adresu da mu pošaljem ovo pismo, kako da počnem, ima li smisla...

Kažu da nas ljubav pokreće i motiviše, da je odredila mnoge živote i sudbine. Da li je to baš tako ili je ovo samo lepa fraza za romane? Moj život je svakako obeležila. Ja nisam zaljubljive prirode, možda bi bilo bolje da jesam. Više bih...