dogodi se da nećeš a ustvari hoćeš a nadaš se da ipak nećeš i ne znaš šta hoćeš da li zato ljudi govore „možda“ da bi rekli nešto što ne znači ni da ni ne već otvara mogućnost za nešto što postoji a možda ne bi trebalo da postoji ili samo visi u vazduhu kao neko obećanje dato...

  U ratu su nam stradali jezici, Pokvarili su nam se telefoni, Izgubljene ostale su nam adrese, U ratu sam, U izmaglici dima, Samo svog ubice ime našarala. U ratu sam ostala bez sutra, Bez brata i druga, Nenapisane moje reči Postale o tebi su pesme; I nikome nisam više o sreći Kao da se posle ratova Više...

U sedam i četrdeset tri napustila je stan i otišla u prirodu. Negde. U sedam i pedeset dva se pokajala za sve što je sinoć rekla, jer je opet prećutala suštinu. Suština je zapravo vrlo neobjašnjiva rečima. U osam nula tri shvatila je da je...

Nije to obična sreća voleti tebe Obična sreća je voleti tebe kada si tu Kada satima razgovaramo Kada se ljubimo Kada si tu I kada mogu da te nasmejem Zato ovo nije obična sreća Više je nekako promašena I kasni Sreća što te volim još iz onog vremena A ti nisi tu I godinama te nisam...

A kako se ti boriš, pitaš me. Na šta misliš. Pa na to, kad se probudiš ujutru i pogledaš u ogledalo. Na to, što pred tim istim ogledalom nisi ista osoba ujutru i uveče. To što od tog ujutru do tog uveče prođe dan, koji...

„Samo da uspem, Bože, samo da uspem! Tada će sve biti drugačije!“ Miloš nije izgovorio ove reči, ustvari, ne naglas, ali, bez obzira, ljudi su ih mogli čuti. Bile su tako očigledne. I savršeno su mu pristajale. Miloš je bio jedan od onih ljudi koji su...

Zašto poznajem više nesrećnih ljudi sa perspektivnim zanimanjem no onih sa neperspektivnim? Poznajem curu koja je upisala farmaciju zato što je to perspektivno. Zaglavivši nos u epruvetama i formulama, zaboravila je na to što taj posao zapravo i ne voli. – Znaš, nemaju svi privilegiju da rade...

Da jednoga dana imaš stan sa terasom - jedna je od  rođendanskih želja, na papirićima u obliku srca, na ormaru. Ljudi  znaju da oduvek pričam o terasi, koju nikada nisam imala. Kažu, pa šta, al imaš dvorište. Kažem pa šta, al terasa je terasa. Hoću...

Sanjam o vetrovima koji umesto lista podignu čoveka pa ga odnesu u zagrljaj u kome želi da bude. I nema veze koliko je sati na kom delu Zemljine kugle, koliko je kilometara ili granica između njih, samo uhvate prvi slobodan vetar i za tren odlete u željeni zagrljaj. I nema više, ni opravdanih ni neopravdanih, optužbi na račun kilometara. Nema više suza zbog rastanaka, zbog...