Večeras, na kružnom toku nekog mesta, čije se ime lako zaboravlja, ugledala sam njih. Iza mene ostaje veliki grad, u koji ću se ujutru vratiti, a ispred mene neki dečak, u bermudama, zaviruje u autobus koji je tek pristigao na stanicu. Nekog traži. Moj se zaustavlja,...

Ako je verovati mom Nikoli, proleće je zasađeno samo u mojim očima dok mu se smejulje. U jesen, onako izjutra, dok jedemo đevreke. Ako je verovati mom Nikoli, leto u mojoj duši nije samo leti. Najveće je i najšire, kada je zima. Tada mi nisu strani...

Po prelamanju onih promrzlih zraka na moj prozor, znala sam da je Božić onaj pravi. Baš onakav kako ga pamtim kada sam bila mala. Sa snegom i sa suncem u krošnji moje jele. Ispod te jele naslonjen na zid stajao je Badnjak. Po celom dvorištu prosut...

Pisala sam ti skoro, iako se ne sećaš. Tako si rekla kada sam te pozvala malopre telefonim. Iskreno, znam da nisi ni otvorila mejl. Na poleđinama pozivnice za rođendan koje si mi pisala, a koje i dalje čuvam, nije obrisano ni jedno slovo. Pisala si...

Volela bih da mogu, uhvatiti tvoju senku, između nedopustivo loših lampi, postavljenih u onom hodniku na trećem spratu. Volela bih da mogu poneti tu istu senku, u tami moje sobe da joj pričam, o sakrivenoj stvari u mojim rečima. Volela bih da sam mogla, reći tebi...

Zadenuli smo za srce uzdahe od kojih ti osmeh postaje miliji nedodirljiv i beo. U šapate smo sakrili bele rade iz parka i onih livada kojih još jedino ima u našim dubinama. Jer naše daleko nije tamo gde svi oni koji nas poznaju misle, naše daleko je tu odmah iza ćoška naših trepavica. Tu iza ugla naših ramena i stopala. Odmah tu sa one strane jastuka od mojih grudi gde spavaš ti, i sa one...

Zaboravila sam da zaključam vrata. Zaboravila da upalim svetlo. Saplela sam se. Pala. Udarila rame. Uplela kosu. O život. Sedim, umorna na podu. Izgužvana i neuravnotežena. Zbog života. Neuredna, nestrpljiva i previše željna. Daleko zaglibila i zaronila. U život. Osvrnem se da potražim koji zagrljaj. Od...

Mirišem kožu. Tražim tragove one pomrčine, mrko nebo i sene, koje se obično kače za nju. Tražim sumrake, pocepano cveće i nežne mirise zemlje posle kiše. Trljam kožu. Želim mahovinu pod prstima, želim ono veliko drveće od kojeg ti se vrti u glavi dok ga gledaš,...

Osušeno lišće stajalo je na stolu. Kao i gomila, tek skoro otvorenih pisama, koja su staja tu, neka malo kraće, neka malo duže, ali svi sa istim ciljem. Da me uznemire, da me rastuže i podsete. Da ne smem zaboraviti one ptice koje su se...

Ugrejala sam ti postelju prostim rečima, uzdasima i isprekidanim izgovaranjem tvoga imena. Utoplila sam ti pokrivače svojim drhtajima, povicima i neumornim hvatanjem za tvoje telo. Izmorila sam te, svojim ljuljanjem kroz sanjivu pomrčinu tvoje sobe, guranjem tvog tela na meni, pored mene, ispod mene, stežući...