Atman

Boriću se, čuj, protiv ljubavi

Kao protiv disanja

A mogu toliko voleti

Da mogu umreti,

Čuj,

Toliko voleti u onom vremenu koje je Ljubav. U vremenu koje je

svetu dalo drugačiji krvotok

 

Hajde da ležimo naopačke!

 

Jer ako još malo budemo stubovi,

Razneće nas vode sveta

A ruka bez rukohvatača boli

A onda bismo otputovali,

Čuj,

Univerzalnom tuđinom

U svet bilja i stranaca

Sami

Sa srećom i tišinom

Na prozor, samo NAŠ

 

Hajde da ležimo naopačke

Sazdani od grehova i duhova u šumama nordijskim

Od snega i znakova

Niko nikog više ne pita

Ljubav

Belina s prozora

I samo jedna fontana plava

I cev zarđala

I oči –

Razapnuti šatori od sveta

Tvog sveta

I soba

I apokalipsa

Ana Notos

Izvor fotografije: pinterest.com

Nema komentara

Sorry, the comment form is closed at this time.