Počeo sam da sumnjam kada su izbili prvi pupoljci. Glatka površina, dotad neuznemiravana sitnim i tužnim brigama koje samo vreme može da izmisli, odjednom poče da puca i iz malenih otvora pojaviše se izdanci. Tih dana sam, budući pesnički nastrojen, i po nekoliko sati provodio...

Tek kada je Gabrijela umrla, i kada je sanduk koji je skrivao njeno mlado telo položen u žućkastu suvu zemlju, Garsija je shvatio da je njegovo srce zauvek izgubljeno. Zato se zakleo da se neće maći od njenog prozora, sve dok je ponovo ne ugleda...