Pesma „Santa Maria della Salute“ predstavlja ljubavnu ispovest Laze Kostića posvećenu Lenki Dunđerski, mladoj ženi čija je prerana smrt ostavila dubok trag na pesnika.
Istovremeno, pesma govori o gubitku, kajanju, prolaznosti i ljubavi koja se iz zemaljske pretvara u duhovnu. Lenka je umrla 1895. godine, sa samo 25 godina, a Kostić je svoju čuvenu pesmu završio mnogo godina kasnije, pred kraj života.
Zbog toga „Santa Maria della Salute“ nije samo priča o neostvarenoj ljubavi. U njoj se prepliću stvarna žena, pesnikovo sećanje, venecijanska crkva i njegova potreba da pronađe smisao u ljubavi koju za života nije mogao da ostvari.
Ko je bila Lenka Dunđerski?

Jelena Lenka Dunđerski rođena je 1870. godine u uglednoj porodici Dunđerski. Bila je najmlađa ćerka Lazara i Sofije Dunđerski, školovala se u Beču i Budimpešti, bavila se humanitarnim radom i učestvovala u kulturnom životu svog vremena.
Umrla je iznenada u Beču 1895. godine. Srpska enciklopedija navodi da je upravo njena prerana smrt inspirisala porodičnog prijatelja i kuma Lazu Kostića da joj posveti „Santa Maria della Salute“.
Kostić je bio znatno stariji od Lenke. Kada su se upoznali, on je već bio poznat pesnik i intelektualac, dok je ona bila mlada žena iz jedne od najimućnijih porodica tadašnje Vojvodine.
Njihov odnos kasnije je postao jedna od najpoznatijih ljubavnih priča srpske književnosti. Ipak, kada se govori o detaljima njihove ljubavi, treba biti oprezan.
Sačuvano je malo pisanih tragova o Lenkinom privatnom životu, pa je deo popularne priče vremenom dobio gotovo legendarni karakter. RTS takođe ukazuje na mali broj sačuvanih dokumenata o njenom životu.
Zašto se pesma zove „Santa Maria della Salute“?

Naslov potiče od poznate venecijanske crkve Santa Maria della Salute, posvećene Bogorodici.
Veza Laze Kostića sa tom crkvom počela je mnogo pre njegove ljubavi prema Lenki. U ranijoj pesmi „Dužde se ženi!“ kritikovao je seču šuma sa istočne obale Jadrana čije je drvo, prema priči na kojoj je pesma zasnovana, korišćeno za izgradnju Venecije i crkve.
U „Santa Maria della Salute“ vraća se istoj crkvi, ali sa potpuno drugačijim osećanjem. Na početku pesme traži oproštaj zbog nekadašnje osude.
Književna analiza Dragana Stojanovića upravo taj početak povezuje sa Kostićevim ranijim odnosom prema gradnji venecijanske crkve.
Tako crkva postaje mnogo više od građevine. Ona postaje mesto molitve, oproštaja i duhovnog susreta sa izgubljenom ljubavlju.
Šta zapravo znači „Santa Maria della Salute“?
U središtu pesme nalazi se sukob između zemaljske ljubavi i večnosti.
Lirski subjekt govori o ženi koju je voleo, ali sa kojom nije ostvario zajednički život. Posle njene smrti ljubav više nema uobičajenu, svakodnevnu mogućnost ispunjenja.
Ona prelazi u sećanje, san i viziju.
Lenka u pesmi zato postepeno prestaje da bude samo žena iz stvarnog života. Postaje ideal lepote i ljubavi kojoj pesnik može da se približi tek izvan granica običnog života.
Smrt u takvom čitanju dobija dvostruko značenje. Ona jeste razlog bola jer je zauvek razdvojila dvoje ljudi, ali istovremeno otvara mogućnost njihovog zamišljenog ponovnog susreta.
Zbog toga se završni delovi pesme često doživljavaju kao prelazak od tragedije ka nadi. Ljubav koju život nije ostvario pesnik pokušava da sačuva u večnosti.
Zašto se u pesmi Laza Kostić kaje?
View this post on Instagram
Kajanje postoji na više nivoa.
Prvo je vrlo konkretno. Kostić traži oproštaj zbog svog ranijeg odnosa prema crkvi Santa Maria della Salute. Nekada ju je posmatrao kroz priču o posečenim šumama, a sada joj se obraća gotovo kao svetom utočištu.
Drugi nivo je ličniji. U pesmi postoji snažno osećanje propuštene ljubavi i života koji je mogao izgledati drugačije.
Zato se molitva Bogorodici i sećanje na Lenku stalno dodiruju. Pesnik se nalazi između vere, ljubavi, gubitka i sopstvene savesti.
Da li je pesma nastala odmah nakon Lenkine smrti?
Nije.
Lenka je umrla 1895. godine, a pesma je nastajala mnogo kasnije. RTS navodi da je Kostić godinama radio na njoj, dok jedan tekst Projekta Rastko, pozivajući se na istraživanje Mladena Leskovca, navodi da je konačnu verziju prepisao u Budimpešti 3. juna 1909. godine i poslao je na štampanje.
Ta vremenska udaljenost je važna za razumevanje dela. Pesnik ne piše neposredno nakon tragedije. On se posle mnogo godina vraća uspomeni koja nije nestala.
Zbog toga pesma deluje kao završni obračun sa jednom od najvažnijih emocija njegovog života.
Zašto se „Santa Maria della Salute“ smatra jednom od najvažnijih ljubavnih pesama?
Snaga pesme dolazi iz toga što ljubavna priča nije predstavljena jednostavno.
U istim stihovima nalaze se čežnja, krivica, ushićenje, smrt i vera. Lično iskustvo prerasta u pitanje koje je mnogo šire: šta ostaje od velike ljubavi kada više nema mogućnosti da se ona ostvari u svakodnevnom životu?
Isidora Sekulić je „Santa Maria della Salute“ opisivala kao izuzetno snažnu ljubavnu pesmu, a književni tumači je dugo posmatraju kao jedno od vrhunskih ostvarenja Kostićeve poezije.
Kome je, dakle, Laza Kostić posvetio „Santa Maria della Salute“?
@rtvojvodine Jedna ličnost i jedna pesma – Laza Kostić, „Santa Maria della Salute“. O Vojvodini onakvoj kakva zaista jeste, u serijalu “Što si tako ravna”, priča autor Ilija Tucić. Pratite emisiju nedeljom u 18.00 na RTV1. #rtv #rtvojvodine #stositakoravna #emisija #ilijatucic #lenka #dundjeraki #lazakostic #santamariadellasalute ♬ original sound – rtvojvodine
Odgovor je Lenki Dunđerski.
Ipak, značenje pesme ide dalje od same posvete. Lenka je njeno emotivno središte, dok Santa Maria della Salute predstavlja prostor u kojem pesnik pokušava da pomiri ljubav, gubitak i veru.
Zato je pesma opstala mnogo duže od biografske priče koja ju je inspirisala. Govori o čoveku koji je izgubio osobu koju je voleo i koji kroz poeziju pokušava da pronađe mesto na kojem ta ljubav ipak može da traje.
