U pola šest ustajem Svakog jutra U nijemoj zori, Palim cigaretu, I čekam dane. U glavi tada U svakoj mojoj ljubavi Tražim nekog krivca, U svakom od mojih života Neke bezazlene mane. U pola pet ustanem Povremeno I družim se sa zorom, Blagom i rosnom Od nje sam i potekla. Svakom porazu Tražim opravdanje, Svakoj gruboj riječi Pogrešno vrijeme i mjesto, Zbog njih sam...

Everything is writeable Rekla si nama o nama, Silvija A ja sam tražila riječi, Opet ta prokleta duševna zdanja. Everything is writeable Super hvala, sad sam mirnija, Kao da i ti nisi znala Kako je napisati prosječna sranja. Svi te vole otkako si mrtva To si i htjela, Lejdi Lazarus Da znamo za tvojih devet...

    Ponekad mi se čini da sam Pablo Neruda I da "noćas mogu napisati najtužnije redove" I da sam te voljela A i ti mene "s vremena na vrijeme". I čini mi se da mi je kao i njemu Zabranjeno da ne živim I da nisam "onaj" na koga misli kad kaže "Lagano umire...

S tobom je uvijek teatar Znaš, Reče mi jednom Komedija? Ne, nikako. I nije kao da gledam Hamleta Ili Revizora, Nije vala ni kao da si Dimova Dama sa kamelijama. Već si me kao onaj Glupavi starac Beket Prikovala za sjedište sale Da gledam nešto jako bitno A u stvari gledam dva idiota Koji uzalud čekaju da im dođe...

    I mrzim Te tvoje priče O dadaizmima Lapurlatizmima I sve knjige Od kojih Ne mogu da te odmaknem. Jer ja ne znam ništa O tim romantizmima I tvojim Cinizmima. Tu sam samo Da te gutam pogledima I ponekad dotaknem. I mrzim Lolitu, A i Unu I našu Jelenu koje nema Na koje misliš da ličiš Kog đavola misliš da ličiš Kad ne ličiš Niti si...