PREOBRAŽENJE

Skupljali smo se na trećem spratu zgrade radničkog univerziteta, u svečanoj sali. U doba komunuzma, taj prostor se koristio kao večernja škole za odrasle. Sada su tu bili sastanci anonimnih alkoholičara i narkomana. Dakle, finog sveta. Razglabali smo o svojim problemima, glumili da nam je stalo, lagali kako smo prestali sa pićem i drogama. Ustvari, 90% nas se i dalje lešilo i radilo čime god je stiglo. Što je najgore, lešilli smo se zajedno sa anonimusima iz druge grupe koji su imali sastanke sat vremena posle nas, i sa kojima su nas stalno upoređivali zbog boljih rezultata. Kao, pre su se uključivali u društveno koristan rad. Možeš misliti. Naš guru, dobroćudni lik po imenu Miloš, zadao nam je zadatak za sledeći sastanak koji se trebao održati kroz 7 dana, kada se on vrati sa mora. Svako od nas morao je da učini jedno dobro delo, ma koliko to dečje i debilno zvučalo.

Na Milenu se ložilo pola likova iz grada, plus verovatno i sve lezbejke. Bila je fitnes instruktor. Pričali su da je luda, da voli sado mazo, vezivanje, snimanje i te fore, ali to su bile samo rekla kazala priče. Znao sam za par likova što su proveli noć sa njom. Nikada nisu želeli da pričaju o tome. Bila je uvek u društvu nekog ogromnog tipa sa tetovažama, koji nikada nije progovarao. Sa zategnutim dupetom i izbačenim sisama, delovala je nedostižno kao proleće u evropi Srpskog prvoligaša. Tim pre me je i iznenadilo kada me je srela na ulici sa predlogom da se kresnemo.

– Sviđa mi se tvoja poezija – rekla je, što je samo potvrdilo reči moje majke da niko normalan ne čita to što pišem – Želim da me pojebeš, da vidim da li si  tako sirov kao što pišeš.

Osetio sam se srećnim kao kuče kada se upiša od miline.

– Ali ima jedan uslov – nagla se i prošaputala mi na uvo – Moram da ti stavim vibrator u dupe. Pali me to. Aj’ pa se javi.

Ostao sam zatečen. Znao sam da je zvučalo isuviše dobro. Da se razumemo, nisam od onih što vitlaju motkama prema pedere, ali nekako sam ih u tom trenutku sve zamrzeo i poželeo im tifus. Navikao sam da u toj regiji samo moji prsti cirkulišu, i to striktno prilikom stavljanja masti i čepova protiv šuljeva. Dobro, jednom je i doktor u bolnici tokom pregleda prostate nešto zavirivao, ali to samo zato što sam pijan u bari prespavao celu noć i dobio porođajne bolove.

Par sati kasnije, seo sam za kuhinjski sto i nasuo sebi rakiju. Pomislio sam na to kako nešto ulazi u moj rektum. Automatski sam se stresao. Međutim, kako se dno flaše približavalo, sve više sam ubeđivao sebe kako to ustvari neće biti kao da me ne daj Bože naguzi neka pederčina, nego samo žensko ludiranje od par sekundi. Jebote, koji sam pičkopaćenik! Još uvek pod uticajem flaše, okrenuo sam je i razdrao se u slušalicu:

– Kurvo, dolazim sutra uveče u tvoj fitnes centar, i bolje bi ti bilo da nije neka  zajebancija u pitanju!

Zatim sam nastavio da pijem dok se nisam onesvestio.

Elem, kada me je alkohol pustio, setio sam se dogovora preko telefona. Pošto nisam hteo odustati od njenog dupeta, a Bogami ni dati svoje, rešio sam da zaigram na kartu prevare. Planirao sam da je ubedim da prvo ja nju kresnem, a onda ona može da se igra sa svojim plastičnim drugom. Naravno, ja bih odmah posle kresa odglumio ludilo i zapalio kroz prozor.

Stan je bio odmah iznad fitnes centra i teretane koju je držala. Sa bocom jeftinog vina i praznim pištoljem u jakni, pozvonio sam na vrata. Pištolj sam nabavio davno, zbog oca jedne bivše koji je pretio da će me ubiti kao psa. Njega je nedugo posle zgazio pijani poštar na tomosu tako da pištolj nikada nisam upotrebio. Nisam imao ni municiju za njega, ali je dobro izgledao u mraku.

– Ćao… Ajde upadaj. – otvorila je vrata.

Bilo je zatamnjeno kao u kupleraju. Jedna tinjajuća sijalica i odsjaj sa tv-a bili su sva svetlost unutra.

– Smeta mi svetlost. A i ovako je romantičnije.

– Nema frke.

– Raskomoti se. Odoh po čaše.

Lupao sam nešto o težini koju sam nekada mogao da izbacim na bendžu, zatim sam slušao kako ona kenja nešto o proteinima i ugljenim hidratima, onda smo pili, još lupali, pili, a njen dekolte je pretio da mi izbije oči. Pružio sam ruku ka sisama. Izvila se unazad spretno kao atletičarka na razboju.

– A ne. Prvo ono što smo se dogovorili…

– Kako si mislila to da uradimo?

– Ti se prvo skini, opusti se, i lezi. Ja ću se poigrati malo sa tobom. Posle

   možemo šta god poželiš.

– Mmm, ok.

Eksirao sam ostatak vina. Sad je bio trenutak za moj predlog. Ili to, ili da je silujem.

– Evo me, zatvori oči.

Jebote, nisam dovoljno pijan i drogiran za ovo. Taman kada sam uspeo da složim žvaku i krenem sa baljezganjem, učinilo mi se da čujem neko neprirodno šuškanje iza sebe. Okrenuo sam se. Pored nje je stajao onaj nabildovani lik što je stalno sa njom! Izašao je iz ormara, i u ruci držao belu krpu!

– Video nas je! Drži ga! – dreknuo je.

Vijali smo se po sobi. Ja go samo sa belim čarapama, ona u gaćicama i brusu, i gromada sa isukanim kurcem i belom krpom u ruci. Letele su stolice, tabure, vaza i stonjak, komplet fitnes tegova, da bih ja u jednom trenutku pao na svoju jaknu i sasvim slučajno se dokopao pištolja. Situacija se naglo promenila. Počeo sam da vitlam utokom.

– Mamu vam, bre, jebem manijačku! Pa mene ste našli – drao sam se i molio Boga da ne krenu na praznu cev.

Opalio sam joj šamrčinu. Njega sam udario drškom preko nosa. Vrisnuo je, ona nije ispustila ni glasa. Samo se nasmejala. Lizala je krv. Sviđalo joj se to.

– Znači to vam je fora! Zato niko od likova koji te je šatro kresno ne priča ništa po gradu. Zato što ste ga vas dvoje naguzili, u pravom smislu te reči.

– I šta ćemo sad? – pitala je.

– Šta šta ćemo! Skidaj se kurvo!

– Šta!?

– Skidaj se mamu ti jebem! I lezi na krevet! A ti buljašu, na pos’o! Šta gledaš!?

– Ali ja sam gej.

– Ma možeš da budeš šta oćeš! Sad ćeš da je jebeš  i to samo da puca!

– Pizda ti materina! – prosiktala je.

– Ajde ajde, da vam ne probušim po još jedan čmar!

Lik se popeo na nju, malo zastenjao, počeo sa kresom, i završio za 2 minuta. Počela je da plače. Zatim je on prebledeo, pa i on počeo da plače. Izašao sam, zaključao vrata, i ključ ubacio u poštansko sanduče.

Na narednom sastanku anonimnih alkoholičara, osim što smo svi smrdeli na rakiju, hvalili smo se i svojim dobrim delima. Bilo je tu udeljivanja sitnine prosjaku, donacije stare gardorobe, ubeđivanje drugih da je alkohol zlo, pomaganja u cepanju drva.

– A ti? – okrenuo se Miloš ka meni – Šta si ti uradio?

– Uspeo sam da jednog muškarca probratim na pravu stranu… – rekao sam to ponosno i podrignuo na vinjak – Makar na 2 minuta…

Autor: Vojislav Vukomanović

Izvor fotografija: pinterest.com

(Priča „Preobraženje“ posebno je pohvaljena na konkursu „Promena“).

Nema komentara

Sorry, the comment form is closed at this time.