Danka

Ličiš mi na mene – uplašena

Sa osm’jehom kojim preplivaćeš mora

Podsjećaš na mjesec, usamljena

Uv’jek kad se zv’jezde skriju iznad gora.

Ličiš mi na mene, uplašena.

 

Ostaćeš mi mila u beskraju

Onda kad sa vjetrom pobjegnu mladosti,

Jer će i tad oči da poznaju

Naša davna ljeta,  tuge i radosti,

Ostaćeš mi, mila u beskraju.

 

Dnevom snena,  dnevu obećana

Vrbom olistalom,  da kapije kitiš,

Dukatima zlatnim okićena

Do Danice sijaš i nju da postidiš.

Dnevom snena,  dnevu obećana.

 

Кupuju ti marame svilene,

Da u njih zaviješ sram i nesanice,

Neznajuć’ za usne opijene

Stidom djevojačkim, nad bijelim licem,

Кupuju ti marame svilene.

 

Djevojko, kroz pjesmu procvjetala

Sa osmjehom kojim preplivaćeš mora,

Iznova se kroz ime rađala

Uv’jek kad se zv’jezde skriju iznad gora,

Djevojko, kroz pjesmu procvjetala.

 

Autorka: Teodora Košarac

Fotografija: weheartit.com