Čarobnost puta

Ničeg nisam našao

U obećanoj čarobnosti puta.

Nanizani planinski vrhovi

Borovi s kaputima od snijega

I dva para točkova vijugavim putem

Nekuda vode.

 

Ništa drugo do običnost tišine

Slova i note zaboravljene pjesme

I poneka misao koju probam da lovim

Ali se raspline u prvoj krivini

I časom izgubi treperavi trag.

 

Ničeg nisam našao u tuđim zemljama

Lica mi stranaca ne bjehu filmska

Pejzaži su suhi a nekad melodična

Romansa arhitekture

Bješe mi gruba i suvislo golema.

Skupa se hrana stidi njenih sedviča za ponijet’

Kraljevski su kreveti kraljevski udobni

Al’ šta su drugo do ustajali trag

Jeftinih motela i usput prenoćišta

U sobama s jastukom od njenog stomaka.

 

Ne nalazim ništa s ove strane stranosti

U šarenim zemljama ne gubim dah

Niti se tražim nit’ umijem da lutam

Pa hvatam bus nazad i jednako idem

Istim sivim putevima i nizanim brdima.

 

Tihim tijelom sanjam zaboravljenu muziku

I u času mi jasna čarolija puta

Jer sada se vraćam a neko me čeka

Na autobuskoj stanici

Kod kuće – u Sarajevu.

Autor: Adis Ahmethodžić

Fotografija: tumblr.com

carobnost-puta-blacksheep.rs

Nema komentara

Sorry, the comment form is closed at this time.